Kako čitati podatke

pijemvodu ne mjeri ništa i ne ocjenjuje ništa. Prikazuje ono što su objavila tijela javne vlasti i isporučitelji vodnih usluga, s izvorom i datumom uz svaki podatak. Ovo su pravila po kojima to radimo.

1. Adresa ostaje u vašem pregledniku

Kad odaberete naselje, preglednik preuzme popis adresa tog naselja iz adresnog registra Državne geodetske uprave i u njemu sam pronađe vašu ulicu i kućni broj. Poslužitelj vidi samo koje naselje ste odabrali. Razina pouzdanosti je uvijek vidljiva:

2. Tko isporučuje vodu i odakle ona dolazi

Isporučitelja određujemo iz Uredbe o uslužnim područjima (NN 70/2023): svaki grad i općina pripada jednom od 41 uslužnog područja. To kaže tko isporučuje vodu, ne odakle. Odakle voda dolazi kaže zona opskrbe: zemljopisno područje s približno ujednačenom kvalitetom vode iz jednog ili više izvorišta. U Hrvatskoj je 2025. bilo 451 zona opskrbe (265 javnih), ali njihov popis s naseljima nije javno objavljen ni u jednom strojno čitljivom obliku. Zato zone unosimo ručno, isporučitelj po isporučitelj, iz njihovih objava i HZJZ priopćenja, i uz svaku vezu naselje–zona navodimo izvor i pouzdanost.

3. Što znači „kvaliteta“

Kvaliteta u ovoj aplikaciji znači isključivo: jesu li objavljeni rezultati analiza unutar maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) iz Priloga I Pravilnika o parametrima sukladnosti (NN 64/23). Nema vlastite ocjene, zvjezdica ni semafora. Uz svaki rezultat prikazujemo datum, mjesto uzorkovanja, tko je analizirao, je li riječ o državnom monitoringu ili samonadzoru isporučitelja i poveznicu na objavu.

„Sukladno“ je administrativna tvrdnja o ispitanim parametrima na datum uzorkovanja, a ne dokaz odsutnosti onečišćenja. Rutinske analize pokrivaju ograničen popis tvari, uzorkuje se nekoliko puta godišnje, a rezultati vrijede za zonu, ne za vašu kućnu instalaciju. Zato uz status uvijek pišemo koliko je rezultata objavljeno, koje su skupine parametara pokrivene i kad je bilo zadnje uzorkovanje.

4. Udaljenost nije rizik

Udaljenosti su zračne, zaokružene na 100 m, i računaju se od crpilišta (a ne od vaše kuće) do odlagališta. Voda u slavini dolazi iz crpilišta; geologija ispod vaše kuće govori samo o vlastitom bunaru, tlu ili zraku, pa je taj prikaz sklopljen u zasebnu karticu.

U kršu, koji pokriva velik dio Hrvatske, udaljenost sama po sebi ne govori ništa o riziku: podzemna voda putuje kilometrima dnevno, a odlučuju smjer toka i pripadnost slivu. Zato ne računamo „vrijeme putovanja“ ni „indeks rizika“. Umjesto toga prikazujemo službeni, hidrogeološki utemeljen pokazatelj: nalazi li se odlagalište unutar zone sanitarne zaštite nekog izvorišta i koje. Prema Pravilniku NN 66/11 zone se u kršu određuju prema vremenu tečenja do vodozahvata (II. zona do 24 sata, III. zona 1–10 dana, IV. zona 10–50 dana). Ako izvorište nema zonu u registru Hrvatskih voda, to znači da odluka o zonama nije donesena ili unesena, a ne da je područje „izvan zone“.

5. Odakle su koordinate crpilišta

Samo iz službenih izvora: postaja monitoringa Instituta za vode na vodocrpilištu, ili težište najuže zone sanitarne zaštite iz registra Hrvatskih voda (označeno kao približno). Ako nijedno ne postoji, pišemo da koordinate nisu javno objavljene i udaljenosti ne računamo. Ne pogađamo.

6. Odlagališta i divlja odlagališta

Službena odlagališta, divlja odlagališta iz Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO), crne točke i otpad u speleološkim objektima dolaze iz javnih servisa Zavoda za zaštitu okoliša i prirode. To su točke, ne obuhvati; divlje odlagalište može biti i hrpa glomaznog otpada uz cestu. Šest novih prioritetnih lokacija iz Plana gospodarenja otpadom (uključujući Gospić) nema u tim servisima, pa ih unosimo ručno s izvorom i točnošću.

7. Što ne prikazujemo

8. Kontrola i ispravci

Podaci se izgrađuju iz snimaka izvora s datumom i kontrolnim zbrojem; build se zaustavlja ako se broj zapisa u nekom izvoru promijeni više od 5 %, dok promjenu netko ne pregleda. Svaka kartica ima poveznicu za prijavu ispravka. Kod i izvedeni podaci su otvoreni.